Pragma je 9. srpnja 2024. godine, u partnerstvu s Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, provela online edukaciju „Djeca i mladi s problemima u ponašanju i problemima mentalnog zdravlja: utjecaj na odgojno-obrazovni rad, suradnju s roditeljima i radnu klimu“, uz sudjelovanje 237 stručnjaka iz cijele Hrvatske.

Teme edukacije su bile profesionalni stres i radno okruženje unutar odgojno-obrazovnog sustava; promjene u ponašanju te moralni razvoj djece i mladih, utjecaj roditelja na ponašanje i emocionalnost djeteta te rad s mladima s problemima u ponašanju i problemima mentalnog zdravlja – psihosocijalni i pravni aspekti rada.

Uvodničari su bili Nedjeljko Marković, dipl. soc. radnik i Angelina Krsnik, mag. soc. ped. (Pragma), Matea Babić, mag. soc. ped. i psihoterapeutkinja iz Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež te prof. dr. sc. Dalida Rittossa s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.

Marković je u predavanju istaknuo kako se brojni problemi u ponašanju djece i mladih mogu prevenirati kvalitetnim programima emocionalnog opismenjavanja. „Iskustva iz Pragme pokazuju kako djeca i mladi imaju poteškoća u upravljanju i razumijevanju svojih i tuđih emocija, nisu sigurni kako koristiti emocije kao pomoć u mišljenju te imaju problema s percepcijom i izražavanjem emocija. Znamo od djece čuti kako „uvijek idu srcem”, ne razmišljaju što pojedina problemska situacija donosi njima, a što drugima. Također, iskustvo nam pokazuje kako su manjak emocionalnih i socijalnih vještina povezani i s često neprepoznatim depresivnim simptomima”.

„Djeca koja iskazuju veće količine agresivnog ponašanja imaju više teškoća u prepoznavanju i regulaciji emocija, a čest je problem kod dječaka s nižom emocionalnom inteligencijom impulzivnost, sukobi s drugima veća čak 6-8 puta vjerojatnost za počinjenje nekog neprihvatljivog ponašanja”, zaključio je Marković.

Krsnik ističe: „Ako njegujete timski rad i trud, dolazi nagrada. Vaše mentalno zdravlje je na prvom mjestu. Etično je i moralno tražiti pomoć s teškom situacijom u razredu. To vas čini odgovornom osobom jer radite u najboljem interesu djeteta, ali i svoga. Svojim primjerom pokazujete kako je to važno biti autentičan“.

„Najvažnije od svega je upoznati sebe, prepoznati svoj urođeni biološki ritam, i u skladu s time razumjeti i sebe. Tek kada razumijemo i prihvatimo sebe razumjet ćemo i prihvatiti sve druge ljude koji nas okružuju neovisno slažemo li se ili ne s njihovim uvjerenjima. Zakoni i pravilnici tu su da postavljaju i štite granice, a sve unutar tih granica su ljudi, odnosno naši međusobni odnosi. Gradeći dobar odnos sa samim sobom, s djecom s kojom radimo, njihovim roditeljima i kolegama, doprinosimo najboljem interesu djece. Važno je stalno imati na umu da smo mi možda nekome djetetu najvažniji model ponašanja“, istaknula je Babić u svome izlaganju.

Profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci Dalida Rittossa je u svom dijelu predavanja naglasila kako je zadatak stručnjaka svih sektora koji rade s djecom i mladima uskladiti „jezike struke“ kako bismo imali lakšu međusobnu komunikaciju i unaprijedilo djelovanje u najboljem interesu djeteta. U kontekstu neprihvatljiva ponašanja, naglasila je kako je važno uzeti u obzir okolinske čimbenike koji utječu na dijete kako bi mogu razgraničiti neprihvatljivo (ili protuzakonito) ponašanje od adolescentnog bunta. Jaz između medijskih izvještaja o neprihvatljivom ponašanju mladih i stvarnosti potrebno je pomiriti kroz educiranje javnosti i medija te međusektorsku suradnju.