Održan je stručni skup: “Upućivanje u odgojnu ustanovu ili izdvajanje djece iz sredine u kojoj žive” 12. ožujka 2024. od 13 do 15 sati, u Zagrebu u prepunoj dvorani s preko 60 stručnjaka koji rade s djecom.
Izdvojiti djecu od roditelja ili osobe s kojom žive je iznimka kada je potrebno pružiti pomoć i zaštitu djetetu, a to nije moguće unutar obitelji s kojom živi. Kao jedna od maloljetničkih sankcija izriče se djeci u sukobu sa zakonom kad ga je potrebno izdvojiti iz sredine u kojoj živi i uz pomoć, brigu i nadzor odgojitelja i drugih stručnjaka omogućiti trajnije djelovanje na njegovu ličnost, ponašanje, razvoj i odgoj, osobito obrazovanjem i radnim osposobljavanjem.
Zakon o sudovima za mladež je propisao da se: ” odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu izvršava u pravilu u ustanovi socijalne skrbi, a može se izvršavati i u udrugama specijaliziranim za djecu s problemima u ponašanju i kod udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu prema posebnom propisu, sukladno njihovu pojedinačnom programu postupanja.”
Uvodničari u temu su, uz moderatoricu stručnog skupa dr.sc. Lanu Peto Kujundžić, bili :
- dr.sc. Marta Dragičević Prtenjača, Pravni fakultet u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu
- Sanja Vladović, savjetnica Pravobraniteljice za djecu
- Mr.sc.Gordana Babić, iz Centra Dugave
- Valerije Kanđera, Zavod za socijalnu skrb Novi Zagreb
Zaključci skupa su:
Zakon o sudovima za mladež je propisao da se: “Odgojna mjera upućivanja u odgojnu
ustanovu izvršava u pravilu u ustanovi socijalne skrbi, a može se izvršavati i u udrugama
specijaliziranim za djecu s problemima u ponašanju i kod udomitelja koji obavlja
specijalizirano udomiteljstvo za djecu prema posebnom propisu, sukladno njihovu
pojedinačnom programu postupanja“.
Međutim u stvarnosti na području Republike Hrvatske nema udruga specijaliziranih za djecu s
problemima u ponašanju i udomitelja koji obavljaju specijalizirano udomiteljstvo, a kapaciteti
ustanova socijalne skrbi se smanjuju pa se djeca kojoj je to potrebno, nužno i hitno ne mogu
smjestiti na sigurno mjesto.
Prijedlozi predstavnice Centra Dugave:
- Ne trebamo strahovati od institucija, trebamo se bojati zakašnjele ili krivo odmjerene
intervencije ili sankcije. - Načelno, treba uvažavati princip postupnosti ali isto tako i reagirati
pravodobno adekvatnom mjerom, makar ona uključivala i deprivaciju slobode i privremenu
suspenziju nekih prava. - Boravak u ustanovi je nužnost za određen dio djece pa iako je skup on
je daleko najekonomičnije i najefikasnije rješenje za djecu s problemima u ponašanju jer se
izostankom pravovremene intervencije problem multiplicira, a ne nestaje.
Prijedlozi Pravobraniteljice za djecu su :
- Potrebno je širiti i razvijati izvan-institucionalne intervencije podrške i pomoći djeci i
obiteljima, kako bi bile dostupne jednako svakom djetetu i u svim dijelovima Hrvatske. - Ove intervencije preveniraju pojavu PUP i izdvajanje djeteta u instituciju
- Osigurati dovoljno smještajnih kapaciteta u ustanovama za djecu s PUP i onu u sukobu sa
zakonom, za svako dijete kojem je to potrebno. - Osigurati i unaprijediti stručni tretman u odgojnim domovima, uvesti znanstveno utemeljene
programe za specifične PUP koji mjere ishode i učinke intervencija po djecu. - Osigurati psihoterapiju te podršku i liječenje dječjih psihijatara svakom djetetu u instituciji
kojem je to potrebno. - Unaprijediti suradnju odgojnih domova i sudaca za mladež prilikom primjerne mjere
privremenog smještaja u ustanovu socijalne skrbi za vrijeme trajanja kaznenog postupka. - Razvijati specijalizirano udomiteljstvo.
Prijedlozi predstavnice Zavoda za socijalnu skrb:
Nužni preduvjeti za kvalitetan rad stručnih radnika u Stručnoj cjelini za djecu, mlade i obitelj:
- Normativ koji ostavlja mogućnost stručnog rada s korisnicima – u idealnim uvjetima ne
prelazi 50 obitelji godišnje – kako bi se, između ostalog, s roditeljima moglo nastaviti raditi i
nakon privremenog izdvajanja djeteta - Dovoljan broj službenih vozila sukladno veličini Područnog ureda, odnosno površinu
terena i broj stanovnika koje PU pokriva – kako bi se, između ostalog, moglo redovito
posjećivati dijete na smještaju i biti u neposrednom kontaktu kao stručna pomoć
udomiteljskoj obitelji - U službenim prostorijama u Stručnoj cjelini za djecu, mlade i obitelj stručni radnici
trebali bi imati svatko svoju radnu prostoriju (radni prostori osobito loši u Područnim uredima
u Zagrebu koji pokriva ¼ stanovništva Hrvatske, ne poštuje se temeljna obveza povjerljivosti
jer dva ili tri stručna radnika rade u istoj prostoriji, nedostatak prostora za psihologijsku
obradu i dr.) - Veća dostupnost nadređenih u smislu stručne podrške umjesto stalnih prozivki, javne
kritike i zahtjeva za očitovanjima - Redovitost održavanja stručnih, međuresornih sastanka radi boljeg razumijevanja i
usklađenosti u radu
Smještajni kapaciteti za djecu
- Žurno povećati smještajne kapacitete za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te za
djecu s razvojnim / zdravstvenim teškoćama kao i za djecu s PUP-om - Zaprimanje prekobrojne djece na smještaj uz nedostatne kadrovske i druge preduvjete,
nije povećanje smještajnih kapaciteta - Aktualno se sva ili gotovo sva izdvajanja djece provode kroz žurnu mjeru jer kroz
redovan sudski postupak oduzimanja to nije moguće (u prijedlogu sudu potrebno je navesti
naziv ustanove ili udomiteljske obitelji kojoj će dijete biti povjereno na skrb, a to nije moguće
bez prethodno dobivene suglasnosti za smještaj) - U aplikaciji SOCSKRB potrebno je uspostaviti informatičko rješenje na način da
stručni radnik unese osnovne podatke o djetetu kojemu je potreban smještaj te iz aplikacije „u
nekoliko klikova“ dobiva informaciju o tome ima li i koji su smještajni kapaciteti za
konkretno dijete / djecu na raspolaganju (umjesto da upite za smještaj djeteta šalje na desetke
adresa ustanova i timova za udomiteljstvo) - Dio sredstava koje se ulaže u plaćanje smještaja djeteta ustanovama i udomiteljskim
obiteljima moglo bi se preusmjeriti u veći broj socijalnih stanova uz nastavak pružanja
praktične podrške obitelji (osobito kod socioekonomski depriviranih obitelji); vjerojatno bi se
u većini gradova u RH moglo naći neiskorištenih gradskih i državnih stanova koji bi uz
adaptaciju mogli koristiti sustavu socijalne skrbi - Dosadašnje kampanje za poticanje udomiteljstva rezultirale su sve manjim brojem
udomiteljskih obitelji te je potrebno promijeniti način animiranja potencijalnih udomitelja i
njihovo nagrađivanje za skrb o udomljenoj djeci kao i razvijati specijalizirano udomiteljstvo.
Zaključak iz članaka dr.sc. Marte Dragičević Prtenjača i koautorica su:
Potrebno bi bilo u budućnosti napraviti veće reformske zahvate kako u zakonodavstvu tako i u
provedbi sankcija te unutar sustava izdvojiti ustanove u kojima će biti smještena samo djeca
kojima je izrečena odgojna mjera temeljem odredbi ZSM-a. Potrebno je zatim osigurati
ustanove zatvorenog i poluotvorenog tipa (primjer Danske) te u njima osigurati odgovarajući
psihijatrijski i pedagoški tretman maloljetnika. Za početak bilo bi poželjno u reformskom
zahvatu osigurati barem manji broj ustanova specijaliziranih samo za maloljetnike (i
maloljetnice), ali s većom kvalitetom smještaja i s većim brojem stručnih radnika, koji su
posebno educirani za rad s takvim maloljetnicima, odnosno maloljetnicama.
S tim u vezi predlaže se dodatno i provedba dubinske reforme sustava socijalne skrbi, institucionalnog
smještaja i (specijaliziranog) udomiteljstva. S druge strane, proces deinstitucionalizacije ne bi
trebao zaustaviti razvoj sustava institucionalnog smještaja djece kojoj je to potrebno.
