Predlažemo da se u Saboru dostave amandmani na Zakon koji je predložen po Ministarstvu pravosuđa :
Ustrojstvo, nadležnost i sastav obiteljskih sudova
Članak 3a
- U općinskim sudovima u sjedištu županijskog suda i u županijskim sudovima, Puli – Pola, Splitu i Zagrebu ustrojit će se obiteljski odjeli koji se sastoje od obiteljskih vijeća za mladež i obiteljskih sudaca, koji će rješavati obiteljske, statusne predmete i izvanparniče ovrhe koje se odnose na prava djece.
- Obiteljski sudovi imaju stručne suradnike s područja mentalnog zdravlja ( psihologe i /ili socijalne radnike i/ili socijalne pedagoge)
- Obiteljski suci moraju imati znanja o europskim i međunarodnim pravnim standardima o pravu djece, te osnovna znanja iz područja: psihologije djece i mladih, pedagogije i socijalnog rada za djecu i mlade, koja znanja će stalno usavršavati kroz edukacije osnovane na znanstveno utemeljenim činjenicama.
- Obiteljske suce u općinskim i županijskim sudovima, postavlja na vrijeme od pet godina, iz reda sudaca tih sudova, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
OBRAZLOŽENJE
Republika Hrvatska je potpisala Konvenciju o pravima djece i time se obvezale postupke o pravima djece provoditi sudskim putem sa stručnjacima koji su educirani za rad s djecom i u vezi djece. Također Vijeće Europe u Smjernicama o pravosuđu prilagođenom djeci iz 2010 je predložilo svim članicama da imaju sustave koji su prilagođeni djeci sa posebno educiranim stručnjacima u vezi prava djece. U Europskoj uniji postoje posebni obiteljski sudovi od Njemačke do Malte, ali i na karti svijeta kao što je SAD-e i Australija.
Samo proklamiranje zaštite najboljeg interesa djece ne donosi djeci konkretnu zaštitu i korist u postupcima u kojima se odlučuje o njihovim konkretnim pravima, kao na primjer: s kim će živjeti, kako će se odvijati kontakti s roditeljem s kojim ne žive i drugim statusnim pitanjima te ovršnim postupcima koji se odnose na prava djece.
Prema sada važećem Zakonu o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14) u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je 24 općinskih sudova koji su odlučivali o obiteljskim i statusnim pitanjima, a povodom žalbe su bili 3 županijska suda. Sada se predlaže 15 općinskih sudova i podržava prijedlog da o žalbama odlučuje 3 županijska suda ( članak 4. stavak 2.prijedloga zakona).
Osnivanjem obiteljskih sudova na određenim područjima omogućilo bi podizanje stručnost obiteljskih sudaca i povezivanje sa nepravnim stručnjacima kako bi se pravni problemi rješavali na multidisciplinaran način kroz intersektorsku suradnju, što je već 1994. godine na Okruglom stolu Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuto od stručnjaka na tom području. I zadnja Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. je navela da je potrebno poduzeti potrebne radnje za osnivanje obiteljskih sudova, odnosno specijalizaciju sudaca za rad na statusnim i obiteljskim predmetima.
Stoga se predlaže po stručnjacima Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, nakon održanog stručnog skupa 12. ožujka 2018. u Kući Europe, uz konzultaciju sa katedrom obiteljskog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, osnivanje u općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova obiteljske odjele, a da o žalbama na odluke ovih obiteljskih sudova ili obiteljskih vijeća odlučuju 3 županijska suda u Zagrebu, Puli i Splitu. Ti specijalizirani sudovi bi bili odjeli sa specijaliziranim sucimima koji će rješavati obiteljske i statusne predmete kao i izvanparniče ovrhe koje se odnose na prava djece. U odjelima će raditi stručnjaci nepravne struke kao npr. psiholog, socijalni radnik ili socijalni pedagog koji će pružati stručnu pomoć obiteljskim sucima.
U svim Županijskim sudovima su zaposleni stručni suradnici, profesionalci, socijalni pedagozi ili socijalni radnici u odjelima za mladež koji bi se mogli koristiti i u odjelima obiteljskih sudaca.
Specijalizirani suci bili bi dužni educirati se na područjima, prava, psihologije, pedagogije i socijalnog rada u vezi prava i zaštite djece. Predsjednik Vrhovnog suda bi imenovao po prijedlogu predsjednika Županijskog suda obiteljske suce u općinskim i županijskim sudovima na 5 godina, time da bi ih mogao ponovno imenovati. Ujedno Vrhovni sud kao i Ministarstvo pravosuđa bili bi dužni uz Pravosudnu akademiju brinuti o sveobuhvatnoj edukaciji obiteljskih sudaca, što je u konačnici i učinkovito ujednačavanje sudske prakse.
