Prava djece u kaznenom postupku

(djeca svjedoci, žrtve i počinitelji) 

11. lipnja 2026. od 13 do 15 sati, Zagreb, Kaptol 27

Potrebno je  osigurati da djeca razumiju i budu obavještena o svojim pravima tako da tu informaciju imaju u pismenom, usmenom ili u oba oblika, na jednostavnom i pristupačnom jeziku.  Djeca se u kaznenom postupku pojavljuju kao svjedoci, žrtve ili počinitelji pa smo za njih osmislili brošure, letke i informacije o pravima na njima razumljiv i prihvatljiv način sa stručnjacima pravnicima, socijalnim pedagozima, logopedom i umjetnicima za dizajn. Potreba da djeci približimo informacije o njihovim pravima proizlazi iz svakodnevne osviještenosti o nepoznavanju svojih prava i strahu prema kaznenom postupku. Takve letke, brošure bi trebalo imati u uredima socijalne skrbi, školama, policiji, državnom odvjetništvu i sudu.

O tome će nam govoriti:

1. Matea Babić, Županijski sud u Zagrebu
2. Prof.dr.sc. Irena Cajner Mraović, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
3. Izv.prof.dr.sc. Gordana Hržica, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
4. Prof. dr.sc. Sanja Bojanić, Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci
5. Nedjeljko Marković, Udruga Pragma

Moderator stručnog skupa bit će: dr.sc. Lana Petӧ Kujundžić, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Pozivaju se svi stručnjaci koji rade s djecom i mladima, donosioci odluka i zagovaratelji ljudskih prava i prava djece.

  6. svibnja 2026. od 13 do 15 sati, Zagreb, Kaptol 27

 Djeca u sukobu sa zakonom sve češće pokazuju probleme mentalnog zdravlja i radi toga nam je potreban adekvatan odgovor sustava. U svijetu 10 – 20 % djece i adolescenata doživi neki mentalni poremećaj (WHO, 2018), a procjene za Europu iznosi udio od 16,3 % djece u dobi od 10 do 19 godina (UNICEF, 2021). Za područje Republike Hrvatske procjenjuje se za 2019. godinu da je 11,5 % adolescenata u dobi od 10 do 19 godina imalo neki mentalni poremećaj (UNICEF, 2021). Imamo li mogućnosti smještaja takvog djeteta u posebnu ustanovu i što učiniti kada je takvo dijete u odgojnoj ustanovi? Gdje možemo uputiti takvog maloljetnika i koje su ustanove u RH voljne primati maloljetnike na smještaj? O tome su govorili:

1. Centar Dugave- psiholog Dražen Klarić

2. Psihijatrijska bolnica Popovača-

Mr.sc. Milena Peša-Morožin,dr.med

dr.sc. Ana Raguž Šutalo mag. psyh.

Marija Bandić, socijalni pedagog

Noel Mislav Sabo edukativni rehabilitator

3. Centar za odgoj i obrazovanje Lug -Nataša Grković Šola, mag.rehab.educ.ravnatelj

Moderator stručnog skupa bila je  dr.sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja VKSRH.

Odazvali su se stručnjaci koji rade s djecom i mladima i zagovaratelji prava djece u broju preko 40. 

Zaključak skupa:

Osim posebne odgojne ustanove Centra Lug koji je za djecu sa smanjenom intelektualnom sposobnošću drugih ustanova u RH nema, koja bi bila za djecu sa mentalnim poteškoćama, a imaju poremećaj u ponašanju i počinila su kazneno djelo.  Centar Lug je odlično krenuo prema malim stambenim jedinicama, u koje su smještena djeca, povezana sa lokalnom zajednicom.

Kako je sve više djece s mentalnim poteškoćama,  a smještena su u Odgojni zavod ili u Odgojnu ustanovu isto ne prati zdravstvena skrb, psihijatri, psiholozi kliničari i medicinske sestre u takvim ustanovama. Naime 2/3 djece u odgojnom zavodu i  polovina djece u odgojnim ustanovama imaju mentalne poteškoće. Postoji potreba osnivanja posebne odgojne ustanove iz članka 17. Zakona o sudovima za mladež (Narodne novine 84/2011, 143/2012, 148/2013,56/2015,126/2019).

Posebna odgojna ustanova može biti uz zdravstvenu ustanovu, psihijatrijsku bolnicu sa zaposlenim socijalnim radnicima, socijalnim pedagozima u središtima gdje se djeca uključuju u školu i daljnje obrazovanje. Zdravstveni, socijalni, obrazovni i pravosudni dijelovi jedne ustanove, koja bi trebala biti uz Kliničke bolničke centre barem na 3-4 mjesta zemljopisno u RH. 

Stoga predlažemo da se Ministri nadležni za zdravlje, obrazovanje, socijalnu skrb i pravosuđe sa svojim stručnjacima dogovore i osnuju radnu skupinu i predlože najučinkovitiju pomoć djeci s mentalnim poteškoćama ( predložak te ideje je bila ustanova u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir, do 1990.godina,  koja je primala djecu s mentalnim poteškoćama, a uključivala ih je u obrazovanje, uz brigu o socijalnim odnosima ). 

Prepoznat je po stručnjacima problem kadra, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, koji bi trebali raditi kao odgajatelji, psihijatara za djecu i adolescente, psihologa za djecu i medicinskih sestara, koji bi bili u ustanovama ili malim skupinama, stambenim zajednicama jer se njihov rad treba posebno cijeniti i zagovarati na sveučilištima pripremajući i motivirajući studente na rad s djecom, koji je izazovan ali pruža zadovoljstvo. 

O problemima mentalnog zdravalja pogledajte emisiju HRT 4 od 10.svibnja 2026. u 9,30.

U prilogu snimka održanog stručnog skupa: Stručni skup ‘Mentalno zdravlje djece i odgovori sustava’ USZM.

Skupštinu je sazvala predsjednica udruge sukladno članku 15. Statuta Udruge.

Izabrani su jednoglasno nakon utvrđenog kvoruma skupštine: za predsjednicu – Lana Petö Kujundžić, dopredsjednicu – Matea Babić, a za članove Upravnog odbora: dr.sc.Dalida Rittossa, Pravni fakultet u Rijeci i  dr.sc. Irena Cajner Mraović, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Jadranka Gržin, HOK . Za tajnicu Pavlin Oreški Snježana. Zastupanje udruge ostaje ne promijenjeno, predsjednica i dopredsjednica. 

Motivirati će se članovi na aktivnije učešće u radu Udruge te predlaganju tema za stručni skup i učestvovanje u radu savjetodavnog tijela.  

Tijekom sastanka sudionici su predstavili svoje uloge, aktivnosti i pravni okvir u kojem djeluju sustavi postupanja prema maloljetnim osobama u sukobu sa zakonom u obje države. Predstavnici malteškog projekta Second Chance opisali su strukturu projekta koja uključuje mapiranje dionika, zajedničke međuresorne edukacije te multidisciplinarne individualne i grupne intervencije s mladima u kazneno-pravnom sustavu, školama i lokalnoj zajednici. Poseban naglasak stavljen je na završnu fazu projekta – pronalaženje mentora koji mladima pomažu u uključivanju u obrazovanje, osposobljavanje ili zapošljavanje. Predstavnici policije Malte potvrdili su da su operativne aktivnosti projekta već započele.

Hrvatski sudionici predstavili su STOP program, koji se provodio u razdoblju od 2012. do 2022. godine i temelji se na izvanpravosudnim postupanjima prema maloljetnicima. Predstavili su i rezultate neovisne evaluacije STOP programa. U jednom gradskom području zabilježena je stopa od čak 95 % mladih koji u razdoblju od pet godina nakon intervencije nisu ponovno počinili kazneno djelo. Istaknuto je i visoko zadovoljstvo roditelja uključenih u program. Predstavnice USZM su istaknule kako je STOP program 2014. godine dobio i Hrvatsku nagradu sigurnosti kao posebno priznanje za inovativan pristup radu s maloljetnim osobama u sukobu sa zakonom.

U raspravi su otvorena pitanja zakonodavnih razlika koje otežavaju izravno prenošenje modela u malteški sustav, kao i pitanja održivosti programa koji se oslanjaju na financiranje nevladinih organizacija. Razgovaralo se i o vrstama kaznenih djela pogodnih za diverziju, zaštiti prava žrtava te potrebnim edukacijama i eventualnim zakonodavnim izmjenama za širu primjenu ovakvih modela.

Na kraju sastanka sudionici su se dogovorili o razmjeni i prijevodu materijala STOP programa i nizozemskog modela HALT, kao i o mogućnosti uzajamnih studijskih posjeta radi daljnjeg upoznavanja s praksama i razmjene iskustava u području rada s maloljetnim osobama u sukobu sa zakonom.

“Kad ulazim u sudnicu, isključivo vidim dijete, a nikada slučaj. Svako dijete pokazuje svoje potrebe koje treba znati čuti i razumjeti,” kaže sutkinja i iskreno dodaje: ‘Sudac nije taj koji mu naređuje, nego onaj koji zna razgovarati s djetetom i otvoriti mu put do razumijevanja zašto se nešto loše dogodilo.’

Sutkinja Petö Kujundžić objašnjava i kako je njezin pristup uvijek savjetodavan, a zatvorske mjere i institucije trebaju biti krajnja, ograničena opcija. “Gotovo 90 posto slučajeva može se riješiti razgovorom, dogovorom i stručnom podrškom”, naglašava.

Ostatak teksta pročitajte na: https://net.hr/danas/vijesti/podcast-offline-donosi-brutalnu-istinu-sutkinje-koja-odlucuje-o-sudbini-maloljetnika-00b0923f-08c1-11f1-9465-9600040c8f8e